Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Cjelovita mirovinska reforma

Konkretni rezultati reforme vide se već danas.

Početkom ove godine na snagu je stupila mirovinska reforma koju smo donijeli kako bi sustav učinili održivim, povećali mirovine i riješili generacijsku nepravdu za one rođene 1962. godine i mlađe koji bi bez mirovinske reforme imali oko 700 - 800 kuna manju mirovinu.

Priča o
Ani i Mariji

Ana i Marija profesorice su u srednjoj školi gdje predaju isti predmet. Prema prijašnjem zakonu Marija bi, kada ode u mirovinu, imala manju mirovinu od Ane. To nije pravedno i to smo ispravili cjelovitom mirovinskom reformom. Mariji i Ani dali smo pravo izbora, obje sada mogu izabrati ono što će za njih biti povoljnije kada će ići u mirovinu. Cjelovitom mirovinskom reformom svim umirovljenicima osiguravamo pravedniji model mirovine.

O mirovinskoj reformi

Cjelovitu mirovinsku reformu bilo je nužno provesti zbog prilagodbe dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim trendovima. Već sada nam nedostaje 17 milijardi kuna godišnje za mirovine što naš sustav čini neodrživim. Jedan od ciljeva koje si je postavila ova Vlada je očuvanje održivosti financijskog sustava tako da dodatno zaduživanje nije rješenje. Cjelovitom mirovinskom reformom riješili smo generacijsku nejednakost umirovljenika, osigurali smo dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava i povoljnije mirovine.

Često postavljana pitanja

  1. Zašto se krenulo u cjelovitu mirovinsku reformu?

    U cjelovitu mirovinsku reformu Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i REGOS-om je krenulo jer je bilo nužno prilagoditi se dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim trendovima kako bi naš mirovinski sustav učinili održivim za buduće generacije, a mirovine primjerenima za sve generacije umirovljenika, sadašnjih i budućih. Cjelovita mirovinska reforma obuhvatila je šest zakona: Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima, Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

  2. Kada je krenula mirovinska reforma i što se njome željelo postići?

    Mirovinska reforma s provedbom je započela 1. siječnja 2019. Mirovinskom reformom željeli smo sustav učiniti održivim, a mirovine primjerenim. Ova Vlada je do sada povećala mirovine za 6,39%. Također, umirovljenicima smo omogućili da rade pola radnog vremena i primaju punu mirovinu. Najniže mirovine ćemo povećati za 3,13%. Izjednačili smo prava svih umirovljenika: sadašnjih, onih koji idu u mirovinu u idućih 10-15 godina i generacija rođenih 1980. godine i mlađih. Riješili pitanje najniže mirovine i ojačali drugi stup za mlađe generacije. Osiglurali smo veće naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom i povećali mogućnost da se vrate na tržište.

  3. Kako mogu saznati kolika će mi biti mirovina?

    Kako bi saznali kolika će Vam biti mirovina možete poslati zahtjev za informativni izračun mirovine putem internetske stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (za što morate biti korisnik sustava e-građani) ili možete zahtjev osobno predati u područnim službama/uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

  4. S koliko godina se odlazi u starosnu mirovinu?

    Prema prethodnom zakonu uvjeti za žene svake godine podizali su se po tri mjeseca pa one ove godine u starosnu mirovinu odlaze s 62 godine i najmanje 15 godina staža, a muškarci odlaze s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Prema usvojenom prijedlogu žene i muškarci izjednačit će se 2027. godine pa će te godine svi ići u mirovinu sa 65 godina i najmanje 15 godina staža. Od 1. siječnja 2033. godine u starosnu mirovinu će se ići sa 67 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža. To će vrijediti za žene i muškarce.

  5. Tko će sve morati raditi do 67 godine?

    Prema prethodnom zakonu žene i muškarci bi od 1.1. 2038. godine trebali ići u starosnu mirovinu s navršenih 67. godina. Mirovinska reforma donijela je promjenu po kojoj će rođeni nakon 1. siječnja 1966., koji će na dan 1. siječnja 2033. imati navršenih 67 godina života, ići u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života. Međutim, to se ne odnosi na one koji su rano ušli u svijet rada, oni će ići u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (uvjeti 60 godina života i 41 godina efektivnog staža osiguranja, odnosno od 1. siječnja 2027. 61 godina života i 41 godina efektivnog staža) ili u prijevremenu starosnu mirovinu.

  6. Tko sve može raditi i primati punu mirovinu?

    Korisnici starosne mirovine, korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i korisnici prijevremene starosne mirovine mogu raditi do pola radnog vremena i primati mirovinu u punom iznosu. Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe te zaposleni na poslovima razminiranja mogu raditi do pola radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.

  7. Kakav je postojeći mirovinski sustav?

    Postojeći mirovinski sustav zasniva se na tri stupa:
    1) prvi stup ili obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
    2) drugi stup ili obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
    3) treći stup ili dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

  8. Što je mirovinska reforma donijela sadašnjim umirovljenicima?

    Sadašnjim umirovljenicima smo u zadnje dvije godine povećali mirovine za 6,39%, a kroz mirovinsku reformu smo im omogućili rad do pola radnog vremena uz isplate pune mirovine. Uz to, svim korisnicima mirovine kojima je omogućen rad do polovice punog radnog vremena, nakon što navrše mirovinski staž od godine dana, mirovina se može ponovno odrediti. Jednako smo omogućili i korisnicima mirovine koji su ostvarili mirovinski staž od godine dana po osnovi drugog dohotka.

  9. Što je mirovinska reforma donijela umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu?

    Umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu omogućit ćemo povećanje najniže mirovine za 3,13%, određivanjem mirovinskog staža (za svaku godinu) u visini od 100% aktualne vrijednosti mirovine, počevši od 1. srpnja 2019. Od 1. srpnja 2018. najniža mirovina iznosi 63,61 kn po godini staža, odnosno za 15 godina staža 954,15 kn, a za 30 godina staža 1.908,30 kn, odnosno za 40 godina staža najniža mirovina iznosi 2.544,40 kn. Na taj način povećava se donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, u skladu s načelom solidarnosti.

  10. Što je to pravo izbora i na koga se odnosi?

    Prema prethodnom zakonu pravo izbora imale su samo generacije rođenih između 1952. i 1961.godine. Mirovinska reforma proširila je pravo izbora na sve koji su rođeni 1962. i mlađe čime je ispravljena nepravda prema generacijama rođenih nakon 1962. tj. kako oni ne bi imali mirovinu oko 600 kuna manju nego oni rođeni prije 1962. godine. Mirovinskom reformom izjednačili smo prava svih umirovljenika tako da svi imaju pravo izbora kakvu mirovinu žele primati: samo iz prvog stupa s dodatkom od 27%, s tim što će sredstva iz drugog stupa biti prebačena u prvi ili žele primati mirovinu iz prvog i drugog stupa s tim da će na dio mirovine iz prvog stupa za staž ostvaren do 31. prosinca 2001. godine dobiti dodatak od 27%, a za dio mirovine za staž ostvaren od 1.1. 2002. godine do umirovljenja dodatak od 20,25%. Osobama s ispodprosječnim plaćama tijekom radnog vijeka, kojima i nakon određivanja dodatka na mirovinu prema stažu i plaći, mirovina iznosi manje od najniže mirovine, određuje se najniža mirovina kao da su bili osigurani samo u prvom stupu uz prijenos sredstava iz drugog u prvi stup, ako tako izaberu. Stoga svi umirovljenici imaju pravo izbora i mogu birati povoljniju mirovinu.

  11. Što je to prvi mirovinski stup?

    Prvi mirovinski stup čini obvezno mirovinsko osiguranje utemeljeno na međugeneracijskoj solidarnosti, tekućem financiranju izdataka i unaprijed definiranim davanjima, a uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju te drugim posebnim propisima. Osiguranicima se na načelima uzajamnosti (ovisnost visine mirovine o dužini staža i visini plaća) i solidarnosti (socijalna preraspodjela u korist određenih skupina) obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji za slučaj smrti osiguranika ili korisnika mirovine te profesionalna rehabilitacija, naknada zbog tjelesnog oštećenja i naknada putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

  12. Što je to drugi mirovinski stup?

    Drugi mirovinski stup je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje te je organiziran prema načelu utvrđenih doprinosa u iznosu od 5% koji se uplaćuju u obvezne mirovinske fondove. Kod stjecanja prava na mirovinu, drugi stup se naslanja na prvi stup generacijske solidarnosti.

  13. Što je treći mirovinski stup?

    Treći mirovinski stup je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje umirovljenik uplaćuje prema vlastitom izboru, a ostvaruje se sklapanjem ugovora između osiguranika i odgovarajućih pravnih osoba tj. društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Namijenjen je svim osobama bez obzira na godine života. Visina doprinosa nije ograničena, a moguće je članstvo u više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Dobrovoljni fondovi mogu biti: otvoreni dobrovoljni mirovinski fond u koji se mogu učlaniti sve fizičke osobe i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond u koji se mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe.

  14. Što su to dodatci od 27% i 20,25% i tko ima na njih pravo?

    Dodatak od 27% uveden je 2007. godine kako bi se ublažile razlike u visini mirovina umirovljenika različitih generacija: onih koji su ostvarili mirovinu do kraja 1998. godine, onih rođenih prije 1952. godine i onih rođenih između 1952. i 1961. godine. Rođeni između 1952. i 1961. godine mogli su birati hoće li ući u drugi mirovinski stup ili ostati u prvom. Rođeni 1962. godine i mlađi po sili zakona morali su 2002. godine ući u drugi mirovinski stup i nisu mogli birati poput onih rođenih prije 1962. godine. Mirovinskom reformom riješili smo ovu nepravdu i svima dajemo pravo izbora kakvu mirovinu će primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu tj. do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25% za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu tj. od 1.1. 2002. godine do umirovljenja. Izjednačili smo prava svih umirovljenika i dali im jednako pravo izbora da biraju povoljniju mirovinu.

  15. Kako ćemo primati mirovinu ako smo uplaćivali samo u prvi stup (rođeni do 1952. godine)?

    Rođeni do 1952. godine primat će mirovinu iz prvog stupa ostvarenu na temelju generacijske solidarnosti povećanu za dodatak na mirovinu od 27%, a ako im je tako određena mirovina niža od najniže mirovine primat će najnižu mirovinu koju će isplaćivati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

  16. Kako ćemo primati mirovinu ako smo uplaćivali u prvi i drugi stup (rođeni 1952. godine i kasnije)?

    Rođenima 1952. godine i kasnije koji su osigurani u prvom i drugom stupu omogućili smo pravo izbora koju će mirovinu primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu tj. do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25% za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu tj. od 1.1. 2002. godine do umirovljenja. Osobama s ispodprosječnim plaćama tijekom radnog vijeka, kojima i nakon određivanja dodatka na mirovinu prema stažu i plaći, mirovina iznosi manje od najniže mirovine, određuje se najniža mirovina kao da su bili osigurani samo u prvom stupu uz prijenos sredstava iz drugog u prvi stup, ako tako izaberu.

  17. Što je mirovinska reforma denijela mlađim generacijama, onima koji su sada u 20-im ili 30-im godinama?

    Za mlađe generacije ojačali smo drugi stup, smanjili naknade i ukinuli usklađivanje mirovina u drugom stupu po švicarskoj formuli te uveli usklađivanje prema inflaciji zbog čega očekujemo 5 -7% veće mirovine iz drugoga stupa. Također, radimo na projektima financijske pismenosti i potičemo mlađe generacije da uplaćuju u treći, dobrovoljni mirovinski stup, kako bi im mirovine bile veće.

  18. Tko može ići u prijevremenu starosnu mirovinu?

    Mirovinska reforma predvidjela je da u 2019. godini pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti muškarac s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada u 2019. godini navrše 57 godina i 4 mjeseca života i 32 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža. Od 1.1.2027. izjednačili bi se uvjeti za žene i muškarce na 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podizala bi se dob za žene i muškarce po 4 mj. godišnje. Od 1.1.2033. muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrše 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

  19. Hoće li se destimulirati prijevremeni odlazak u mirovinu i zašto?

    Jedan od ciljeva ove mirovinske reforme bio je duži ostanak u svijetu rada kako bi mirovinski sustav bio održiv. U Hrvatskoj, umirovljenici imaju kratak mirovinski staž, samo 30 godina, a europski prosjek je 35 godina stoga smo bili primorani na destimuliranje prijevremenog odlaska u mirovinu. Reformom je propisano linearno umanjenje prijevremene starosne mirovine od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 3,6% po godini do maksimalno 18% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu te umanjenje više ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu. U isto vrijeme nagrađuje se duži ostanak u svijetu rada sa sadašnjih 0,15% na 0,34% po mjesecu stjecanja prava na starosnu mirovinu nakon propisane starosne dobi pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža.

  20. Što je to beneficirani radni staž i tko na njega ima pravo?

    Tzv. beneficirani radni staž je staž osiguranja s povećanim trajanjem. Imaju ga radnici koji za vrijeme zaposlenja rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima te zanimanjima na kojima nakon određenih godina života, zbog prirode i težine posla, opadaju psihofiziološke funkcije organizma te koji zbog toga nisu više u mogućnosti uspješno obavljati te poslove. Staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se i osobama s invaliditetom.

  21. Kada osobe koje imaju pravo na beneficirani radni staž idu u mirovinu?

    Na temelju beneficiranog staža, odnosno staža osiguranja s povećanim trajanjem, snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Onima koji imaju pravo na beneficirani radni staž dobna granica propisana za sjecanje prava na starosnu mirovinu smanjuje se:
    1. po jednu godinu za svakih 6 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci staža osiguranja
    2. po jednu godinu za svakih 5 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja
    3. po jednu godinu za svake 4 godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci staža osiguranja
    4. po jednu godinu za svake 3 godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.

  22. Što je mirovinska reforma donijela osobama s invaliditetom?

    Proširen je krug osiguranika – osoba s invaliditetom kojima se staž računa s povećanim trajanjem (12/15), na osobe oboljele od drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva, gluho slijepe osobe i osobe s Downovim sindromom. Svi osiguranici – osobe s invaliditetom imaju pravo i po osnovi zaposlenja s nepunim radnim vremenom na sniženje dobne granice za stjecanje starosne mirovine nakon svođenja nepunog radnog vremena na puno radno vrijeme. Također, produžena je dob invalidima rada do koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju s 53 na 55 godina i povećana naknada plaće koja se isplaćuje invalidu rada za vrijeme profesionalne rehabilitacije u iznosu od najmanje bruto minimalne plaće u iznosu od 3.750,80 kn, a osnovica za novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja povećana je za 15%.

  23. Tko može naslijediti našu mirovinu i kada?

    Nakon smrti korisnika mirovine iz prvog stupa, dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a novčana primanja nakon smrti korisnika koji nema nasljednika, iznimno od propisa o nasljeđivanju, pripadaju Republici Hrvatskoj. Nakon smrti osobe osigurane u drugom stupu koji umre prije nego je ostvario pravo na mirovinu, a članovi obitelji ne ostvare pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, njegova sredstva iz drugog stupa nasljeđuju nasljednici. U slučaju smrti korisnika mirovine iz drugoga stupa nakon što je ostvario pravo na mirovinu isplata njegove mirovine nasljednicima je moguća ukoliko je korisnik mirovine sklopio takav ugovoru o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom (MOD).
    S MOD-om se mogu sklopiti ugovori za isplatu:
    - pojedinačna mirovina (nema nasljeđivanja)
    - zajednička mirovina – isplaćuje se doživotno bračnomu drugu koji nadživi korisnika
    - pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem – u slučaju smrti korisnika prije isteka zajamčenog razdoblja isplata se nastavlja imenovanomu korisniku do isteka zajamčenog razdoblja
    - zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem – isplaćuje se doživotno bračnomu drugu koji nadživi korisnika, a u slučaju da oboje umru prije isteka zajamčenog razdoblja, imenovanomu korisniku do isteka zajamčenog razdoblja.

  24. Kamo odlazi naša ušteđevina iz drugog stupa u trenutku odlaska u mirovinu?

    U trenutku odlaska u mirovinu Vaša sredstva iz drugog stupa prebacuju se s Vašeg računa u obveznom mirovinskom fondu u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) koje Vam na Vaša sredstva uzima naknadu od 5% , a ukoliko ostvarujete pravo na mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa, sredstava se prebacuju u prvi mirovinski stup.

  25. Što je MOD?

    Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje obavlja isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. MOD na temelju Vaše individualne kapitalizirane štednje u drugom stupu i trećem ukoliko ga imate, isplaćuje Vašu mirovinu iz ova dva stupa. Trenutno postoji samo jedan MOD, ali u okviru mirovinske reforme omogućeno je da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) može osnovati mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) ,,državni“ MOD za obavljanje isplate mirovina iz drugog i trećeg stupa.